Some posts contain compensated links. Please read this disclaimer for more info.

Pogled na vrijeme u Hrvatskoj: Kakvo će biti vrijeme tijekom vašeg odmora, vremenski rekordi i klima u Hrvatskoj te upoznavanje s burom i južnim vjetrovima.

Vrijeme u Hrvatskoj: mediteranska ili kontinentalna klima

Hrvatska se klimatološki može podijeliti na dva izrazito različita predijela – mediteranski i kontinentalni.

Vrijeme u priobalnoj Hrvatskoj

Većinu turista zanimat će mediteranska klima, s obzirom da su njihova odredišta plaže i više od tisuću hrvatskih otoka i otočića. No, sve više i više gostiju otkriva i kontinentalnu Hrvatsku, naročito glavni grad Zagreb.

Doista, ljeta su na hrvatskoj obali vrlo topla, a temperature iznad 30 stupnjeva nisu nikakva rijetkost. Sunce je ovdje vrlo jako, pa nikako ne zaboravite ponijeti svoju kremu s visokim zaštitnim faktorom. Mjesta na obali rashlađenje često nude u vidu povjetaraca, osobito grad Korčula koji svojom nevjerojatno inteligentnim urbanističkim dizajnom na najbolji mogući način iskorištava vjetrove koji tu pušu.

Predsezonski i podsezonski mjeseci poput svibnja i rujna često donose niže temperature zbog čega su upravo to periodi kada dolaze skupine poput umirovljenika. Također, mjeseci su to kada se na prometnicama masovnije susreću cikloturisti.

Snijeg na obali zimi je rijetka pojava, mada se ponekad i to dogodi. Temperature vrlo rijetko padaju ispod nule, no jak sjeverni vjetar bura većma pojačava osjećaj hladnoće.

Sezona kupanja traje od svibnja do listopada, mada nije rijetkost naići i na neke ekscentrike koji se kupaju cijele godine.

Vrijeme u kontinentalnoj Hrvatskoj

Vrijeme u unutrašnjosti zemlje manje je primamljivo, posebice zimi. U sjećanje mi se usjekao put u siječnju 2003. godine, kada sam iz Ujedinjenog Kraljevstva vozio svoje stvari na otok Hvar. Nikad neću zaboraviti kako sam od Zagreba, starom cestom prema Splitu vozio kroz snijegom zametene predjele, da bi me na silasku u Split iz njegova zaleđa, dočekalo zelenilo, sunce, otoci, palme i more.

Zime u kontinentalnoj Hrvatskoj su zaista hladne i u izrazito hladnim godinama temperature su se znale spustiti i ispod -30 C (pogledate li pažljvije, vidjet ćete da se posljednji put to dogodilo upravo te 2003., koju sam maloprije spomenuo!) No, uglavnom ipak nije toliko hladno, a snijeg u prosjeku padne tek nekoliko tjedana u siječnju, s noćnim temperaturama koje se rijetko spuste ispod -10 C. Ponesite rukavice, kapu i toplu jaknu i nema zime…

Ljetne temperature na kontinentu više će vam odgovarati s obzirom da su slične onima na obali. I dok većina turista juri prema obali, ljeto na Dunavu pod vedrim nebom može biti jednako ugodno.

Kako doći do podataka o temperaturama mora po mjesecima u Hrvatskoj?

Za neke, najvažnija temparatura nije zraka nego mora. Uostalom, ljudi dolaze ovamo plivati, zar ne? Planirate li svoj odmor u Hrvatskoj i želite se informirati o vremenskim prilikama svojeg odredišta, evo odličnog vodiča do izvora tih podataka.

Hrvatske plaže, od svibnja do rujna, svaka dva tjedna kontroliraju službena tijela. Između ostalih podataka koje bilježe i objavljuju online, možete doznati temperaturu zraka i mora u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, te također i preglede kakvoće vode i infrastrukture plaža.

Također možete vidjeti i koliko daleko je određena plaža udaljena od naseljenih mjesta, za slučaj da želite pobjeći od mnoštva. Temperature mora i kakvoću mora provjerite ovdje.

Upoznajte najsunčaniji otok u Europi, no je li doista?

Kad sam se preselio na Hvar 2002. godine, gotovo ništa nisam znao o tom otoku. Kuću sam kupio više onako nasumice.

Uskoro sam otkrio da je moja kupovina bila vrlo sretna. Jer našao sam se na otoku koji je medijski gigant Conde Nast uvrstio među 10 najljepših otoka svijeta.

Uz to, ispalo je da se radi o najsunčanijem otoku u Europi. Za ovog momka iz Manchestera koji je odrastao na kiši, predstavljao je to pun pogodak. Brzo sam zavolio tih prosječnih 2.724 sunčana sata godišnje.

Klima na Hvaru je toliko povoljna da su navodno gosti u slučaju kiše za vrijeme svog odmora, besplatno boravili u hotelu.

No, kako to biva u životu, stvarnost je ispala malčice drugačija. Kada je veliki snijeg pao u veljači 2012. na Hvaru, a bilo ga je toliko da se jedan Slovak na skijama uspio spustiti s najvišeg otočkog vrha do plaže u Dubovici, provjerio sam u hotelima priču o besplatnim sobama.

“Samo ako bude bez prestanka padalo tjedan dana, tada gosti imaju pravo na jedno dodatno besplatno noćenje” glasio je odgovor. Nije baš ista stvar, zar ne?

I dok će Hvar za mene uvijek biti otok sunca, krunu najsunčanijeg mu je posljednjih godina preotelo – Lastovo.

Gdje doći do podataka o vremenu i prognoze za Hrvatsku

Current Weather

Croatia Today

Zagreb Today

Croatia Tomorrow

Zagreb Tomorrow

Three-Day Outlook

Seven-Day Outlook

Maritime Forecast

Accuweather

Slavni hrvatski vjetrovi: bura i jugo

Hrvatska ima dosta vjetrova, ali nijedan nema utjecaj na vrijeme kao sjeverno-južna kombinacija bure i juga. Želite li saznati više od vjerovima u Hrvatskoj, tu je TCN-ov članak o maestralu koji bi vam mogao biti zanimljiv.

Sa sjevera puše – bura

Volim buru. Ni jedna od 95 zemalja svijeta koje sam imao prilike posjetiti, nema takvog sjeverca koji se probija kroz sve što mu se nađe na putu.

To je vjerojatno najkatarzičnije iskustvo koje vam vrijeme može donijeti. Volim šetati u njezinu zagrljaju, odjeven tek u kratke rukave, dok mi ona bistri glavu i pročišćuje misli.

Svjestan sam da sam vjerojatno jedini takav.

Život na otoku donosi otkriće pune moći bure. Katamarani ne voze, nekada čak ni trajekti, svi se zabiju u kuće, a valovi divlje šibaju po stijenama i čamcima u luci.

Bura može unijeti kaos u morski, cestovni i zračni promet (vidi ispod), te čupa stabla i oštećuje kuće. No jedna od njezinih najljepših osobitosti jest da kad prestane puhati, nastupa bonaca i savršeno modro nebo. Ta idila obično je, međutim, praćena hladnoćom koja grize, no domaćice je vole jer pruža savršene uvjete za sušenje rublja.

Hvatanje bure posljednih je godina postalo popuarno, tako da mnogi odlaze na Paški most, mjesto gdje se bilježe neki od najjačih refula bure. S obzirom na brzinu vjetra koja na mahove postiže više od 200 km/h, možda bih se tamo dao nagovoriti na jaknu…

Tu potražite stručnije objašnjenje bure.

Bura vam naravno može prirediti kaos ako jedrite. Nekoliko dobrih savjeta ako jedrite uz hrvatsku obalu i nađete se oči u oči s tim snažnim vjetrom sa sjevera.

S juga puše – jugo

Jugo je čista krajnost buri. Ne samo da puše iz suprotnog smjera, nego ga najčešće prate tmasti oblaci i obilna kiša. Sa sobom donosi pad tlaka zraka, a Dalmatinci se kunu da to jako utječe na raspoložnje.

I to u tolikoj mjeri, da su u doba Dubrovačke republike za vrijeme južine otkazivane sjednice vijeća i drugi službeni poslovi, jer su Dubrovčani držali da jugo utječe na moć rasuđivanja. Čak su kriminalci koristili jugo kao opravdanje u svojim obranama pred sudom – “ne znam što mi bi, vjerojatno južina…”

Ni jugo nije vjetar drag katamaranima, posebice ne u gradu Hvaru koji mu je izložen.

Putovanje Hrvatskom za lošeg vremena: autoputi, letovi i trajekti

Iako turist percipira Hrvatsku kroz stereotip vječite okupanosti suncem, modrog neba i iskonskih plaža, što je ljeti prilično točno, loše vrijeme je ipak očita životna činjenica.

Posebice to vrijedi za kontinentalnu Hrvatsku, gdje se temperature znaju spustiti i ispod -20 stupnjeva. No, bura također zna unijeti kaos u promet trajekata, na cestama i u zračnom prometu. Čak i tijekom turističke sezone.

Bura na autocesti A1 Split – Zagreb

Autocesta A1 između Splita i Zagreba promijenila je život i turizam u Hrvatskoj nabolje. No, najvažnija hrvatska prometnica također stoji na milost i nemilost buri. Kad ona zapuše, dionica od Zadra do tunela Sveti Rok bude neprohodna.

U takvim (ne)prilikama autocesta se zatvara i promet se preusmjerava na dulji obilazni put kroz unutrašnjost. Iako je vožnja hrvatskom unutrašnjošću prilično spektakularan doživljaj, računajte da će dodati barem sat vremena trajanju vašeg puta.

Promoćurno je provjeriti trenutačno stanje na cestama na službenoj stranici Hrvatskog autokluba.

Letovi u Hrvatskoj za vrijeme bure

Hrvatske zračne luke također nisu imune na snagu bure. Posebice to vrijedi za dubrovačku, s koje se letovi preusmjeravaju na splitsku kad jako puše, a potom se putnici autobusima prevoze do Dubrovnika.

Ovakvo nešto može biti izrazito frustrirajuće ako ste krenuli na odmor, u slučaju da se prije niste upoznali s tom mogućnošću. Tako da, ponavljam, na vrijeme provjerite vjerojatnost lošeg vremena kako biste smanjili svoju moguću frustraciju.

Katamarani, bura i stizanje na ranojutarnje letove

No, bura ne vedri i oblači nigdje jače nego što to čini na moru. Katamarani su posebice osjetljivi na taj moćni sjeverni vjetar, jednako kao i na njegov južni alter ego jugo.

Rijetkost je da glavni trajekti Jadrolinije ne plove, i doista, to se dogodilo samo 3 puta u mojih 13 godina života na otoku Hvaru, na liniji Stari Grad – Split. No, puno češće se događalo katamaranima.

Takva situacija naročito je stresna, ako hvatate jutarnji let kući. Zato provjerite unaprijed hoće li katamaran ploviti i ako postoji takva sumnja, na otocima poput Hvara uvijek imate alternativu u vidu trajekta.

Zanimljive činjenice o vremenu u Hrvatskoj: najtoplije, najhladnije, najvlažnije, najvjetrovitije

Evo nekoliko rekordnih vremenskih vrijednosti izmjerenih u ovoj zemlji meteoroloških ekstrema.

Najviše temperature ikad izmjerene u Hrvatskoj

Ploče, 4. kolovoza 1981. 42.8 C
Karlovac, 1950., 42.2 C
Knin, 22. kolovoza 2000., 41.4 C

Koje su najniže temperature ikad izmjerene u Hrvatskoj?

Gračac, 13. siječnja 2003. -34.6 C
Gospić, 17. veljače 1956. -33.5 C
Zalesina, 6. siječnja 1985. -33.4 C

Najveća brzina vjetra

Nesluženo – 23. prosinca 2003. vijadukt Božići, autocesta A1, 307 km/h
Službeno – Maslenički most, 21. prosinca 1998. 248 km/h

Najveća visina snijega

Zavižan (1594 m n/m – najviša meteorološka mjerna postaja) 320 cm, 6. ožujka 1984.
Zagreb, 28. veljače 1895. 84 cm

Koje je najkišovitije mjesto u Hrvatskoj?

Risnjak, u prosjeku padne 3600 mm kiše godišnje.

Klimatske promjene i Hrvatska

Klimatske promjene žalosna su realnost modernog doba i nema zemlje koja nije pogođena tim globalnim fenomenom.

U svojih 13 godina na Hvaru, uočio sam promjene u klimatskim obrascima. Do se nekad jasno moglo razlučiti 4 godišnja doba, u posljednje vrijeme to više izgleda kao da su tek dva. Ljeta se čine nešto toplija nego što su bila prije.

Ima više različitih studija o efektima klimatskih promjena u Hrvatskoj. Evo nekoliko poveznica na tu temu, koje su objavljene na engleskom jeziku. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode te UNDP-ovo izvješće o klimatskim promjenama u Hrvatskoj.

Izvori za više informacija o vremenu u Hrvatskoj

Povijest meteorologije u Hrvatskoj

Još informacija o klimi u Hrvatskoj

Državni hidrometeorološki zavod