Some posts contain compensated links. Please read this disclaimer for more info.

Hrvatska možda jest mala zemlja, ali hrvatski izumi i otkrića oblikovali su svijet tijekom stoljeća. Od Nikole Tesle do Mate Rimca i još mnogo drugih.

Aktualni slogan Hrvatske turističke zajednice “Hrvatska, puna života” dobro je ishodište za temu o hrvatskim izumima i otkrićima. Jer, dok je europska vodeća turistička destinacija puna života, jeste li se ikad zapitali koliko su vaši životi puni Hrvatske?

Hrvatski izumi toliko su toga dali svijetu – pogledajte najvažnije trenutke

Jedan i jedini Nikola Tesla

Pozabavimo se odmah na samome početku vječitim pitanjem; je li Nikola Tesla bio Srbin ili Hrvat? Zajedno s mnogim drugim stvarima, u ovoj regiji punoj različitih ponosa različite države svojataju pravo da se hvale njime.

Istina je da je Tesla bio po nacionalnosti Srbin, rođen u selu Smiljanu kod Gospića u današnjoj Hrvatskoj. Tesla je po svemu sudeći bio podjednako (ne)ponosan na to svoje dvojno porijeklo, no u životu ga je ipak najviše zanimalo njegovo golemo životno djelo.

Vlasnik 300-tinjak patenata, Tesla je najpoznatiji po izumu izmjenične struje, elektro motora na izmjeničnu struju i tehnologije prijenosa energije.

Saznajte više o geniju Nikoli Tesli.

Genij suvremene elektrike: Mate Rimac

Možda je tek u tridesetima, no Mate Rimac je već postao jedan od velikana u svijetu hrvatskih izuma. Došavši iz zemlje u kojoj nije postojala proizvodnja automobila, tvrtka Rimac Automobili osvojila je svjetsku auto industriju namah, privukavši pritom multi milijunsku dolarsku pažnju giganata poput Porschea.

croatian inventions mate rimac
With Mate Rimac and Concept One at the 2016 Nikla Tesla EV Rally

Bazični biznis proizvođača najbržeg električnog super auta na svijetu, prvotno Concepta One, potom Concepta Two, je opskrba drugih proizvođača u auto industriji baterijama i drugim tehnologijama.

Uz planove o otvaranju tvornice u Kini, samo nebo je granica za ovog mladog poduzetnika. Više o Rimcu i njegovim planovima saznajte u ovom sjanom članku Financial Timesa iz 2018. godine excellent article in the Financial Times. Preskočimo nekoliko godina i ovdje je priča o Rimcu na BBC-ju.

Forenzička daktiloskopija: Ivan Vučetić

Hrvatska je iznimno sigurna zemlja. I to je jedan od razloga što privlači milijune turista svake godine.

Zemlja je to koja ima dugu sigurnosnu tradiciju. Između ostaloga u Hrvatkoj, na otoku Hvaru, rođen je čovjek koji je otkrio jedinstvenost i važnost otisaka prstiju u rješavanju zločina.

croatian inventions ivan vucetic

Ivan Vučetić emigrirao je u Argentinu krajem 19. stoljeća, gdje je postao policijski službenik Juan Vucetic. Krvavi otisak ruke u jednom slučaju ubojstva Vučetiću je priskrbio svjetsku slavu i danas je poznat kao otac forenzičke daktiloskopije. Saznajte više o Ivanu Vučetiću i znanosti otisaka prstiju.

Slavoljub Penkala: od penkale do termosice

Rođen u Ugarskoj 1871. godine, Eduard Penkala je na prelasku stoljeća došao u Zagreb u tadašnju Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, u sklopu tadašnjega Austro-ugarskog carstva. Odlučio je postati naturalizirani Hrvat i promijenio je ime u Slavoljub.

Penkala je bio plodan izumitelj, između ostalih izuma koje je podario svijetu najpoznatiji je po prvoj mehaničkoj olovci koju je patentirao 1906. godine te, naravno, penkali – prvoj “kemijskoj” olovci s tintom. Bio je suvlasnik Penkala-Moster kompanije, koja je u to doba bila jedna od najvećih proizvođača olovaka i penkala na svijetu.

Njegova genijalnost nije bila ograničena samo na pisaći pribor. Izgradio je prvi hrvatski zrakoplov 1910. godine i poduzeo prvi let na ovim prostorima. Između 80-ak patenata registriranih na njegovo ime je također i termos boca.

Hrvatska moda u Parizu: kravata

croatian inventions cravat

Hrvati su vrlo modno osviješteni i njihov stil često posramljuje autora ovih redaka, neukusno odjevenog rumenog Engleza. Zato vas ne bi trebalo iznenaditi da postoji elegantni modni doprinos Hrvata svijetu – kravata.

Izvadak iz knjige ‘The Art of Tying the Cravat’ H. B. LeBlanca iz 1828:

“Godine 1660. regimenta Hrvata stigla je u Francusku — jedan komad njihove odore izazvao je golem interes i trenutno je postao općeprihvaćen i imitiran.”

Bila je to vrsta marame izrađena od obične jednostavne tkanine za vojnike, a od muslina ili svile za časnike.

Krajevi marame bili su vezani u neku vrstu rozete, ukrašene dugmetom ili pletenicom, koji su elegantno visjeli na prsima. Taj ures koji se lagano stezao oko vrata prvotno je bio nazvan Croat, a s vremenom se iskrivio u Cravat.

Kravate časnika i ljudi više klase bile su izrazito profinjene s izvezenim krajevima ili krajevima porubljenima širokom čipkom.

One ljudi niže klase bile su izrađene od tkanine ili pamuka. U najboljem slučaju od crne lažne svile, isprepletene na način da su oko vrata bile vezane pomoću dviju malih uzica.

Međunarodni dan kravate u Hrvatskoj se obilježava 18. listopada. Školska djeca na taj dan nose kravate u školi i sve više ljudi slavi ga kao dio hrvatske baštine. Jednom su čak vezali golemu kravatu oko šestog najvećeg amfiteatra u Europi – pulske Arene. Godine 2003. najdulja kravata na svijetu rasprostrta je u Istri, što možete pogledati na videu ispod.

SMS parking: Made in Zagreb

U sjećanju mi je traženje parkinga u Zagrebu neposredno nakon što sam se doselio u Hrvatsku. Bio sam istinski zadivljen kad sam otkrio da postoji mogućnost plaćanja parkiranja putem SMS poruke. Pomislio sam kako Zagreb zaista ubrzano hvata priključak s ostatkom Europe.

Nekoliko mjeseci kasnije, poslom sam morao u London i na svoje iznenađenje otkrio da britanska prijestolnica nema sličnu uslugu plaćanja parkiranja. Tek sam nakon nekoliko godina doznao ne samo da je Zagreb bio prvi grad u svijetu koji je imao uslugu plaćanja parkiranja mobitelom, već i da je tehnologija iza toga bila hrvatski izum. Plaćanje parkiranja putem SMS-a danas je popularno u mnogim zemljama. To je još jedan doprinos Hrvatske svijetu.

Hrvatski izumi u zraku: padobran Fausta Vrančića

Možda ne toliko plodan kao kasnije Nikola Tesla, no Faust Vrančić ipak je dao golemi doprinos svijetu za svoga života u Šibeniku u 16. i 17. stoljeću.

croatian inventions parachute

Između ostaloga, konstruirao je prvi funkcionalni padobran, viseći most i zračnu turbinu. Život i djelo Fausta Vrančića možete istražiti u Memorijalnom centru Fausta Vrančića na otoku Prviću kod Šibenika

Kad glazba sretne prirodu: Nikola Bašić i zadarske morske orgulje

Hrvatska je prirodni raj s dugom glazbenom tradicijom. No, što se dogodi kada se to dvoje iskombinira uz pomoć mašte jednog od najuglednijih hrvatskih arhitekata?

Morske orgulje su arhitektonski glazbeni objekt u Zadru. Eksperimentalni je to muzički instrument koji zvukove proizvodi kada morski valovi zapljuskuju proreze i šupljine. Te komore smještene su ispod mramornih stuba koje vode do mora.

Arhitekt Nikola Bašić projektirao je Morske orgulje koje su postale turistička atrakcija grada Zadra i Hrvatske.

Saznajte, pogledajte i poslušajte Morske orgulje u sljedećem videu.

Spašavanje života i zaštita zdravlja: karantena Dubrovačke republike

Dubrovnik ljubiteljima serije Game of Thrones možda predstavlja fikcijski King’s Landing u stvarnom životu, no ovaj jadranski biser ima vlastitu bogatu povijest (o čemu možete puno saznati na TCN-ovih 25 stvari koje morate znati o Dubrovniku ). Jeste li znali da je Dubrovnik prvi u povijesti osmislio koncept karantene?

Karantena je prvi puta uvedena u Dubrovniku na istočnoj obali Jadrana 1377. godine, dok je prvi stacionar za oboljele od kuge (lazaretto) otvorena u Veneciji tek 1423. godine na otočiću Santa Maria di Nazareth

croatian inventions quarantine

Miroslav Radman i SOS odgovor

Od SMS parkiranja do SOS odgovora. Još davne 1975., Hrvat Miroslav Radman otkrio je i dao ime SOS odgovoru, koji će svakako bolje od mene objasniti Wikipedia:

SOS odgovor je ključni odgovor na oštećenje DNA kojim se zaustavlja stanični ciklus bakterija i inducira popravak DNA i mutageneza. Proces uključuje RecA protein (Rad51 u eukariotima). RecA protein, stimuliran jednolančanom DNA uključen je u deaktivaciju represorskog (LexA) gena SOS odgovora, te na taj način potiče odgovor. To je sustav sklon pogreškama zbog čega značajno doprinosi promjeni DNA što se može uočiti u mnogih životinjskih vrsta.

O torpedima i vodenim topovima

Hrvatski izumi igrali su značajnu ulogu i u razvoju vojnih tehnologije. Primjerice, torpedo potječe iz Rijeke.

croatian inventions torpedo

Ivan Vukić (Giovanni Luppis) nabasao je na nedovršene nacrte neznanog austrougarskog časnika pomorske artiljerije, za mali samopogonjeni čamac, natovaren eksplozivom koji bi bio namijenjen uništavanju protivničkih brodova i kojim bi se upravljalo s obale. Luppis je izradio prototip kojim nije bio zadovoljan. Ipak, svoj ideju iznio je britanskom inženjeru Robertu Whiteheadu.

Whitehead je razradio koncept u uspješnu samopogonjenu eksplozivnu napravu koja je pogađala brod ispod vodene razine. Iako je od Luppisovog koncepta naprava prilično izmijenjena i prozvana Whiteheadov torpedo, sam Whitehead je priznao Luppisa kao izumitelja torpeda.

Hrvatska je također igrala značajnu ulogu u razvoju vodenog topa. Nakon 2. svjetskog rata, Hrvat John Miskovich rudario je zlato na Alasci. Njegov mu je pametni vodeni top zauvijek okončao dotadašnje mukotrpno rudarenje. Miškovićeva tehnologije koristi se i danas u rudarenju i vatrogastvu.

Josip Belušić i električni brzinomjer

A možda je jednostavno bila sudbina Mate Rimca da izumi najbrži električni superautomobil na svijetu. Jer jedan je njegov sunarodnjak 130 godina ranije izumio prvi električni mjerač brzine.

Josip Belušić iz istarskog Labina dizajnirao je i patentirao električni brzinomjer 1888. godine i nazvao ga velocimetar. Njegov izum pobijedio je 120 drugih sudionika na Svjetskoj izložbi 1890. godine u Parizu, kao najprecizniji i najkompletniji izum.

Boškovićeva teorija atoma

Dubrovačka republika kroz stoljeća je iznjedrila mnoge nadahnjujuće ličnosti. No rijetko tko je bio fascinantan kao Ruđer Bošković u 18. stoljeću.

croatian inventions boskovic atomic theory

Bošković je postavio temelje teorije atoma i zaslužan je za mnoge napretke u astronomiji. Uključujući prve geometrijske postupke u određivanju ekvatora kod rotirajućeg planeta, pomoću trijangulacije prilikom opažanja površine i izračunavanja orbite planeta pomoću opažanja planeta u tri različite pozicije. Godine. 1753. otkrio je da Mjesec nema atmosferu.

Darko Pervan i laminirani pod (laminat)

Švedska je europska kraljevina uređenja domova, zahvaljujući IKEI. Zato ne iznenađuje da izum laminata dolazi upravo iz Švedske i datira u 70-im godinama prošloga stoljeća. No, čovjek koji je izumio laminat je švedski Hrvat Darko Pervan.

Diazepam i drugi sedativi Lea Sternbacha

Hrvatska ima bogatu tradiciju zdravstvenog turizma. I doista, organizirani turizam u Europi počinje 1868., kada je ustanovljeno hvarsko Higijeničko društvo.

Opatija je također središte zdravstvenog turizma. Stoga ne čudi da Opatija ima značajnu ulogu u povijesti razvoja lijekova. Jer Opatija je rodno mjesto Lea Sternbacha koji se tamo rodio 1908. godine.

Sternbach nosi zasluge za otkriće benzodiazepina, koji uključuju diazepam, benzodiazepin, klordiazepoksid, flurazepam, nitrazepam, klonazepam, flunitrazepam i trimetafan kamsilat. Napustio nas je 2005. godine. Još se jedan Hrvat vezuje za otkrića u tom području farmaceutske znanosti: Franjo Kajfež bio je vlasnik mnogih patenata za farmaceutsku sintezu srodnih spojeva, a čak je postao i ministar u Hrvatskoj vladi!

Sloboda! Zabrana ropstva u Dubrovniku i Korčuli

croatian inventions slavery abolition romulic and stojcic
Copyright Romulić i Stojčić

Hrvatska je dosad toliko toga dala svijetu, no ono što vjerojatno najviše iznenađuje jesu zasluge za zabranu robovlasništva. Pred više od 600 godina Dubrovačka republika zabranila je robovlasništvo, no jedan hrvatski otok ipak je preduhitrio Dubrovčane. Ta čast pripala je otoku Korčuli nekih 200-njak godina ranije.